Vrste pingvina

Kraljevski pingvin

Kraljevski pingvin (lat. Aptenodytes patagonicus) predstavlja drugu najveću vrstu pingvina poslije carskih pingvina. Ova vrsta sadrži dvije podvrste: Aptenodytes patagonicus patagonicus i Aptenodytes patagonicus halli.

Opis

Kraljevski pingvini narastu do visine od oko 90 cm i težine od 11 do 16 kg. Izgledom nalikuju carskim pingvinima, ali se lako raspoznaju po jasno izraženoj narančastoj šari u gornjem dijelu grudi. Također, imaju duži kljun i vitkiji stas od carskih pingvina. Kraljevski pingvini se hrane sitnom ribom i lignjama, ponajmanje krilom i rakovima. U lovu, ovi pingvini rone u dubine od preko 100 metara, često i preko 200 metara.
Kraljevski pingvini hrane svoje mladunce tako što pojedu ribu, djelomično je probave, a zatim je povrate. Kao i većina pingvina, kraljevski pingvini imaju takozvanu slanu žlijezdu, preko koje izbacuju višak soli iz organizma. Ta žlijezda nalazi im se iznad očiju. U vodi, prirodni neprijatelji kraljevskih pingvina su kitovi ubojice (orke). Na kopnu, najveća opasnost dolazi od ptica grabljivica, čiji glavni plijen predstavljaju jaja i mladunci ovih pingvina.

Carski pingvin

Carski pingvin (lat. Aptenodytes forsteri) je najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina, endemska vrsta koja živi na Antarktici. Carskog pingvina ne bi trebalo miješati s njihovom bliskom vrstom, kraljevskim pingvinom. Prema posljednjoj procjeni IUCN-a, populacija carskih pingvina je blizu ugroženosti (Near Threatened) jer se zbog topljenja leda i porasta razine mora smanjuje površina pogodnih staništa vrsta.

Opis

Mužjak i ženka jednake su visine i težine. Visoki su 122 centimetra, a teži između 27 i 37 kilograma. Krila i glava crne, trbuh bijele, leđa plavkasto-siva, a područje grla žutonarančaste boje. Kao i svi pingvini, neletač je, krupnog tijela i malih krila. Hrani se ribama i račićima, ali i krilom i hobotnicama. U lovu, ispod vode može se sadržati više od 18 minuta i spustiti se na dubinu od 535 metara.